Sva djeca, a naročito djeca jasličke dobi do tri godine zaslužuju ljubav i stalnu skrb. Oni imaju pravo pozdravljati svijet oko sebe s radoznalošću i povjerenjem. Oni trebaju sigurna i zdrava mjesta za svoje odrastanje i učenje, za razvoj svih svojih potencijala i sposobnosti. Ali najviše od svega oni trebaju igru, jer kroz igru uče i razvijaju smisao o tome tko su zapravo. U ovom članku prikazat ćemo značenje igre u životu djeteta te njen utjecaj na cjelokupni razvoj djeteta. Želimo naglasiti da važnu ulogu u djetetovu razvoju imaju odrasli koji trebaju poticati dječju igru, osigurati prilagođeni prostor te vrijeme i materijale potrebne za igru. Uloga odgojitelja je također jako važna jer potiče razvoj djetetovih vještina i sposobnosti, potiče ga na komunikaciju i suradnju s vršnjacima. Igrom se dijete priprema za budućnost te je igra zbog toga neophodna za daljnji razvoj djeteta.
Igra je sastavni dio razvoja i osnovna aktivnost svakog djeteta. Važno je znati da igra ima važnu ulogu od samog početka djetetovog života. Igrom dijete upoznaje svoju okolinu, uči o sebi, o drugima i o svijetu općenito. Igra je najprirodniji i najlakši oblik učenja jer je dijete u igri motivirano i angažirano. Igrom razvija osjećaj sigurnosti, samokontrole, samostalnosti, razvija vještine te jača samopouzdanje. Važno je da dijete istražuje i otkriva, da dodirne, da rastavi, isproba, pomiriše, jer svojim iskustvom i zaključivanjem se intelektualno razvija. Tijekom igre dijete testira i iskušava svoje sposobnosti, a ponavljanjem ih usavršava te uči nove.
Posve malena djeca uživaju kada ih držite, ljuljate, mazite, privijate uz sebe. Pjevanjem, plesanjem, maženjem, ljuljanjem, mirisanjem ili kušanjem, mozak svoga djeteta možete potaknuti da stvara nove unutarnje veze. Na primjer, dijete kojemu se malo govori ili čita u ranoj dobi moglo bi kasnije imati poteškoća pri svladavanju jezičnih vještina, odnosno govora ili čitanja. Dijete s kojim se malo igra može kasnije imati teškoća s društvenom prilagodbom. Djetetov mozak napreduje na povratnim informacijama iz okruženja te će tako dijete kojemu se od rođenja priča vjerojatno naučiti vrlo dobro govoriti. Dijete na čije se gugutanje odgovara s osmijehom vjerojatno će postati emocionalno sigurnije. Najbolji način za poticati djetetov razvoj je osigurati se za ono što djetetu treba, u čemu najvažniju ulogu imaju roditelji i odgojitelji. Djeca od 1. do 3. godine napreduju u okruženju koje je zanimljivo za istraživanje te sigurno i ispunjeno osobama koje odgovaraju na njihove emocionalne i intelektualne zahtjeve. Važno je znati da se kod djeteta u toj dobi ne nameće prerano učenje već razvitak potencijala za buduće učenje. Kada se mozak kod djece do 3. godine razvija kako treba, učenje će u budućnosti vjerojatno biti uspješno.
Skrb o djetetu i odgoj malenog djeteta je holistički poduhvat. Djetetov rast i razvoj doživljava se kao nedjeljiva cjelina u kojoj su različita područja te razvoj kompetencija međusobno isprepleteni i ne mogu se strogo odijeliti Odgojitelji pridonose cjelovitom razvoju djetetove osobnosti i potiču se njegove sposobnosti i stvaralaštvo, kako bi ono izraslo u zdravu, sposobnu i sretnu odraslu osobu. Odgojitelji djetetu pristupaju kao jedinstvenoj osobnosti koja je više od zbira različitih socijalnih, emocionalnih, intelektualnih i fizičkih osobina. Dijete je za odgojitelja stvarno i kompetentno biće puno potencijala od dana svog rođenja, a njihova uloga u razvoju djece je stvoriti sve potrebne uvjete za njihov potpuni psihofizički razvoj. Smišljeno organiziranje aktivnosti u dječjem vrtiću utječe na cjelokupni razvoj djeteta (emocionalni razvoj djeteta, tjelesni i psihomotorni razvoj, spoznajni razvoj te govor, komunikaciju, izražavanje i stvaralaštvo).
Emocionalni razvoj djeteta jednako je važan kao i spoznajni, tjelesni, društveni i jezični razvoj te zahtjeva visoku osjetljivost i podršku od strane roditelja i odgojitelja, koji svojom kvalitetom ponašanja mogu uvelike utjecati na djetetov emocionalni razvoj. Mnoge se emocije kod djeteta počinju razvijati već u najranijoj dobi. Djeca vrlo rano saznaju što je radost i ljubav, ljutnja ili frustracija. Važno je znati da ne postoje pravilne ni pogrešne emocije. One su sve djetetu jednako važne. Djeca su također društvena bića. Dojenčad se rađa sa sposobnošću i potrebom za društvenim kontaktom. Djeca do prve godine života pokazuju radoznalost prema drugima, ali im je potrebna pomoć dok su djeca jasličke dobi željna kontakta s drugom djecom. Navodimo nekoliko primjera igara za djecu jasličke dobi za poticanje emocionalnog razvoja:
- igra “Sretno lice”; gledati s djetetom fotografije sretnih lica i pjevati pjesmicu “Kad si sretan”, ili bilo koju drugu pjesmicu istodobno se smijući;
- pokušajte pjevati i tapkati u ritmu dok djetetu mijenjate pelenu, kupate ga ili radite bilo što drugo;
- igru ” Skrivalica” možete igrati na razne načine; prekrivajući svoje oči rukama, stavljajući ručnik preko vlastite glave, stavljajući djetetove ruke preko njegovih očiju.
Razvoj mozga u velikoj mjeri ovisi o okruženju djeteta te roditelji i odgojitelji imaju kao središnji zadatak osigurati najrazličitija iskustva potrebna za poticanje spoznajnog razvoja djeteta. Navodimo nekoliko aktivnosti kao i kratak popis igračaka i igara koje potiču spoznajni razvoj djeteta do tri godine:
- igre s kockama; plastične kocke pružaju mogućnost rješavanja problema. Kada dijete nauči kako nataknuti jednu kocku na drugu, ono uči o prostornim odnosima, o održavanju ravnoteže…
- igre punjenja i pražnjenja posuda
- koluti koji se nižu po veličini
- igre pijeskom; uče pojmove ‘glatko’ i ‘hrapavo’ kao i vještine kopanja, grabljenja
- igre vodom; uče pojmove ‘mokro’ i ‘suho’
- glazbeni instrumenti; zvona, zvečke, bubnjevi pružaju djeci ugodno osjetilno iskustvo
- kreativno izražavanje; modeliranje slanim tijestom, slikanje temperama, trganje papira
- uključivanje djece u što više životno-praktičnih aktivnosti.
Govor je, više od bilo koje druge sposobnosti, kvaliteta po kojoj se ljudi ističu. Gotovo je nemoguće spriječiti djetetovo učenje govora. Navest ćemo nekoliko primjera o strategijama koje pomiču govorni razvoj djeteta, specifičnim aktivnostima koje potiču razvoj govora te ponašanjima koje promiču rani govorni razvoj i tjelesnom okruženju koje promiče usvajanje govora i jezika:
- strategije koje promiču razvoj govora; govoriti sporo i jasno, govoriti naizmjence, paralelni govor i imenovanje predmeta, širenje i obogaćivanje govora
- aktivnosti koje promiču rani razvoj govora; čitanje i gledanje knjiga, pjevanje, aktivnosti dodirivanjem
- igre za promicanje ranog razvoja govora; puštati različite vrste glazbe, poznate pjesmice
- uzmite omiljenu plišanu igračku i razgovarajte s plišanim prijateljem
- igra ‘ Reci to ponovno’; recite neku riječ te potaknite dijete da vas oponaša.
Tjelesni razvoj ima dva značenja. Prvo se odnosi na rast djeteta do kojeg dolazi prirodno kod većine djece, a drugo značenje je povećanje djetetove sposobnosti da koristi svoje tijelo kako bi ostvarilo niz različitih zadataka. Uloga roditelja i odgojitelja je da djetetu osigura iskustva koja će promicati razvoj i velike i male motorike dok mala djeca i dojenčad istražuju svoje okruženje. Pred očima djece jasličke dobi trebaju biti zanimljivi predmeti za kojima će ona posezati i koje će udarati, grabiti, držati, tresti. Djeci jasličke dobi potrebno je mnogo prostora, kako bi mogla gurati, vući, podizati i spuštati predmete, šetati se, penjati, skakati, trčati….Slijedi nekoliko primjera za poticanje tjelesnog razvoja djece jasličke dobi:
- igre prstima; pjesmice ‘Prsti’, ‘Koka’…
- lagano masiranje i rastezanje djeteta
- pjesme i glazba; micanje tijela u ritmu glazbe
- hvatanje i rukovanje predmetima
- podizanje i nošenje tereta
- puzanje, penjanje, hodanje
- igre loptama
- prenošenje predmeta pincetom
- aktivnosti na otvorenom prostoru
Igre u ovom članku samo su dio ‘svemira’ na kojeg vaše dijete svakodnevno ima pravo, a na nama je da im kvalitetnim partnerskim odnosom pružimo ono najbolje što zaslužuju, jer igre su temelj djetetove budućnosti i tako su zabavne!
Posokhova, I. Zabavan jezik u slikama i igrama 1:1. izdanje, Zagreb: Planet Zoe, 2009.
Silberg, J. Igre mozgalice za dojenčad, jednogodišnjake i dvogodišnju djecu: 2. izdanje, Zagreb: Profil, 2006.
Stokes Szanton, E. Kurikulum za jaslice, priručnik br. 2: Zagreb: Biblioteka Korak po korak, 2000.